Studija potvrdila: Što ste više fit, to imate manji rizik od Alzheimerove bolesti! 

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva degenerativna bolest mozga, koja može rezultirati i smrću. Tijekom svojih faza napredovanja, Alzheimerova bolest je povezana sa simptomima poput demencije, gubitka pamćenja, poremećaja u ponašanju te potpunih promjena u osobinama ličnosti. Ova bolest izaziva gubitak kratkoročnog pamćenja i uništavanje neurona i veza u moždanoj kori što izaziva i značajne gubitke u moždanoj masi.  

Alzheimerova bolest je bolest koja je iznimno teška i za oboljelu osobu i za obitelj oboljele i svima nam treba biti u cilju učiniti sve da utječemo na kvalitetu života i, koliko god je to moguće, smanjimo rizik od razvoja ove bolesti.  

Što ste više fit, manji je rizik od Alzheimerove bolesti

„Kako vam se poboljšava kondicija i opća fizička spremnost i stanje, tako vam pada rizik od razvoja Alzheimerove bolesti“, izvrsna je vijest koja stoji u zaključku studije koju su proveli Zamrini i sur.  

Autori studije su promatrali podatke gotovo 650 tisuća ispitanika u periodu od devet godina. Podaci o zdravlju ispitanika su uključivali mjerenje razine kardiorespiratornog fitnessa svake osobe, odnosno koliko učinkovito tijelo ispitanika transportira kisik u mišiće te koliko učinkovito mišići apsorbiraju taj kisik tijekom aktivnosti. Prosječna starost ispitanika je bila 61 godina i niti jedan ispitanik na početku studije nije bolova od Alzheimerove bolesti.  

Autori studije su podijelili ispitanike u pet skupina, prema razini fizičke spremnosti ocijenjene na testu na traci za trčanje. Na testu je mjeren vježbački kapacitet odnosno najviša razina fizičke iscrpljenosti koju osoba može podnijeti. Ispitanici srednje i starije dobi najčešće su najvišu stopu iscrpljenosti postizali bržim hodom većinu dana u tjednu ili provedbom neke vrste aktivnosti u trajanju najmanje 2,5 sata tjedno.  

Osobe koje su bile u skupini s najnižom razinom kondicije bilježe stopu razvoja Alzheimerove bolesti od 9,5 slučajeva na 1000 ispitanika godišnje. Istovremeno, skupina s najvišom stopom kondicije bilježi stopu razvoja Alzheimerove bolesti od 6,4 slučaja na 1000 ispitanika godišnje.  

Stopa dijagnosticiranja Alzheimerove bolesti pada, kako raste stopa fizičke spremnosti ispitanika: druga najlošija skupina bilježi stopu od 8,5 slučajeva, sljedeća 7,4 slučajeva, a druga najspremnija skupina 7,2 slučaja na 1000 ispitanika godišnje.  

Autori studije su u obzir uzeli i druge faktore koji bi mogli doprinijeti razvoju Alzheimerove bolesti, do i dalje je skupina naj-fit ispitanika imala 33% manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od ispitanika u najgoroj tjelesnoj kondiciji. Druga naj-fit skupina je imala 26% manji rizik, a sljedeća skupina 20% manji rizik od razvoja ove degenerativne bolesti.  

Fizička aktivnost jedan je od faktora koji utječu na rizik od Alzheimerove bolesti

Ideja da razinom svoje fizičke aktivnosti možete smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti je jako obećavajuća, pogotovo kad se zna da se radi o bolesti za koju nema lijeka, ni za usporavanje razvoja bolesti ni za njezino izlječenje.  

Stručnjaci su suglasni da ne postoji jedinstven faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Smatra se da je za razvoj odgovoran niz faktora, od genetike, stila života i okolišnih faktora. I dok se faktore poput godina, genetike ili nasljeđa ne može mijenjati niti na njih utjecati, niz je drugih faktora na koje možemo utjecati svojim svakodnevnim ponašanjem.  

Među faktorima rizika za razvoj Alzheimerove bolesti su:  

• Ozljede glave  
• Zdrava povezanost mozga i srca – pokazalo se da je povišen rizik od Alzheimerove bolesti u slučaju postojanja stanja koja oštećuju srce i krvne žile. Tu ubrajamo srčane bolesti, dijabetes, visok krvni tlak, visok kolesterol i infarkt.  
• Zdravo starenje – pokazalo se da zdrava prehrana, aktivan društveni život, izbjegavanje alkohola i cigareta te redovan trening i uma i tijela smanjuju rizik od Alzheimera.  

Zaključak  

Alzheimerova bolest je neizlječiva degenerativna bolest mozga od koje bi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2050. godine moglo bolovati 115 milijuna ljudi diljem svijeta. Prema podacima iz 2017. godine, u Hrvatskoj od ove bolesti boluje oko 86.000 osoba.  

Kako se radi o teškoj bolesti koja često ima smrtni ishod, na svakom je pojedincu da svojim zdravstvenim i prehrambenim odlukama učini sve što mu je u moći da smanji rizik od razvoja ove bolesti. Studija koja je prezentirana u ovom članku pokazala je da aktivan način života i dobra tjelesna kondicija značajno smanjuju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, pa je na svakome od nas da, ako dosad nismo, počnemo biti redovno aktivni kako bismo doprinijeli smanjenju rizika od ove neizlječive bolesti.  

Izvori:  

1. Physical Fitness Linked to Lower Risk of Alzheimer’s Disease. Press Release. American Academy of Neurology.  

Autorica: Zorana Jagodić, prof.